Manjak radne snage već je godinama nezaobilazna tema u domaćoj ekonomiji, a do kakvih je to promjena dovelo na tržištu rada, početkom tjedna otkrio je analitički tim Bloomberg Adrije. Zbog masovnog iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva i poražavajuće demografske politike, udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi Hrvatske dosegao je 11 posto, komentiraju pa dodaju kako će se njihov udio nastaviti povećavati i u godinama pred nama.
Takva analiza nije jedini način za prikupljanje informacija s tržišta rada, a o situaciji u informatičkoj industriji može se puno toga saznati preko Jobertyja, platforme za zapošljavanje i razmjenu iskustava u IT sektoru. Joberty, koji je 2019. godine krenuo iz Srbije, na hrvatskom se tržištu pojavio prije dvije godine i pokazao kao pun pogodak. Platforma se u kratkom roku proširila i na Sjevernu Makedoniju, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a sada priprema i novi razvojni skok na globalno tržište.
Mada se ljetna sezona polako primiče kraju, turizam je i dalje u fokusu. Usporedba najnovijih brojki Hrvatske turističke zajednice (HTZ) s lanjskima pokazuje rast dolazaka i noćenja u svih prvih osam mjeseci, ali i blagi pad u noćenjima ako se gleda samo kolovoz. Iz HTZ-a su objavili i rezultate prvog dijela istraživanja kongresnog turizma temeljem kojih je zaključeno da se Hrvatska nalazi među 15 najtraženijih destinacija za poslovne skupove i kongrese.
Ugostiti veliki broj posjetitelja čini se, nije nam problem, ali hoće li oni uz domaću obalu i gostoljubivost konzumirati i neke druge domaće proizvode, vrlo je teško saznati. Mada se svi hotelski lanci hvale kako gostima nude prvoklasne domaće proizvode, kad smo ih pitali za konkretne brojeve, naišli smo na zid šutnje.
U prvih osam mjeseci ostvaren je rast i dolazaka i noćenja turista | Zvonko Kucelin/Hina
Pitali smo ih koliko novaca troše na domaće proizvode i koji je to postotak u cjelokupnom udjelu, a naš upit ignorirali su gotovo svi vodeći igrači: Amadria park, Plava laguna, Sunčani Hvar, Arena Hospitality Group i Maistra, kao i Vestibul Palace (hotel iz grupacije Stories hotela).
I dok ugostitelji šute, ulagači u energetiku spremni su se pohvaliti svojim uspjesima. Međunarodni ulagač u obnovljive izvore RP Global, koji je već više od 20 godina prisutan u Hrvatskoj, još je prije nekoliko mjeseci poručivao kako je više projekata na stolu, no potreban je stabilan pravni okvir. Predstavnik RB Globala za Hrvatsku Bojan Rešćec je u razgovoru za Bloomberg Adriju kazao da je u međuvremenu taj okvir postao nešto stabilniji, a nova uredba o kriterijima za dodjelu energetskih odobrenja otvorila je put za prijavu projekata koji su se razvijali zadnjih godina.
RP Global je još ranije najavio da do 2027. ima za cilj razviti 500 megavata novih kapaciteta na sunce i vjetar. U Hrvatskoj su dosad izgradili dvije vjetroelektrane ukupnog kapaciteta od nešto manje od 80 megavata. U planu je proširenje kapaciteta na obje lokacije, jednoj u Šibensko-kninskoj i drugoj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Što se daljnje konkretizacije projekata tiče, na redu je solarna elektrana Novalja.
U Zagrebu je predstavljena studija o potencijalu agrosolara | OIEH
Netradicionalni spoj energetike i poljoprivrede sve je popularniji, što je pokazao i interes za studiju o potencijalu upotrebe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture, predstavljenu u Zagrebu. Na prezentaciji je istaknuto i da je Hrvatska jedna od tek deset zemalja EU-a gdje se primjenjuje tehnologija agrosolara o kojoj smo već pisali u više navrata.
A kad je u pitanju održivost, od upravitelja socijalne zadruge Humana Nova Ivana Božića saznali smo da je proizvodnja iz recikliranih materijala dvostruko skuplja. No to nije pokolebalo zadrugu koja se može pohvaliti s nekoliko nagrada za održivost.
Humana Nova ima kružni sustav gospodarenja tekstilnim otpadom, od odbačenih tekstilnih predmeta izrađuje nove proizvode, a od novih materijala održive proizvode. Od 47 zaposlenika, 26 osoba je s invaliditetom, a 15 su pripadnici ostalih marginalnih skupina.
Nagrade čakovečkoj zadruzi nisu jedine dobre vijesti s domaćeg korporativnog tržišta. Informatička tvrtka Infinum u utorak je i službeno objavila preuzimanje njujorške digitalne agencije ExpandTheRoom (ETR). U Infinumu time namjeravaju osnažiti poziciju na američkom tržištu i odgovoriti na rastuću potražnju u području strateške digitalne transformacije. Akvizicija dolazi gotovo pune dvije godine nakon prvog Infinumova preuzimanja. U prosincu 2021. godine proširili su se kupnjom makedonske tvrtke 3P Development.
Ericsson NT se u srijedu pohvalio novim ugovorima vrijednima četiri milijuna eura, a Končar je istog dana objavio da je s osječkim gradskim prijevoznikom sklopio ugovor za isporuku novih tramvaja. Prvih deset trebalo bi biti isporučeno u iduće dvije godine.
Gejming industrija
S optimizmom na budućnost gledaju i domaći proizvođači računalnih igara koji su predstavili kumulativne lanjske rezultate. Samoborski Pine Studio lani je svojom dobiti nadmašio sve hrvatske proizvođače videoigara, ali ukupno gledano, u industriji su još u tijeku financijske korekcije nakon eksplozije gejming tržišta tijekom pandemijskog lockdowna.
Prošle su godine prihodi hrvatskih proizvođača videoigara nastavili blago padati, no ukupna dobit porasla je deset posto, pokazuje analiza koju su u srijedu zajednički predstavili Klaster hrvatskih proizvođača videoigara CGDA i A1 Hrvatska. Najveći udio u prihodima, od gotovo 55 posto, i dalje čini Nanobit, gdje radi gotovo četvrtina svih zaposlenih u hrvatskom gejming sektoru.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić | Vladimir Feltrin/Bloomberg Adria
Pandemija i rat u Ukrajini nisu ostavili traga samo na gejming industriji, već i na cjelokupnom gospodarstvu. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je, usprkos novom skoku inflacije u kolovozu, ipak uvjeren da će cijene nastaviti padati. "Očekujemo da će se nastaviti trend pada inflacije onako kako smo prognozirali i kako se već događa od 11. mjeseca prošle godine, kada je dosegnula maksimum, osim ako ne bude opet nekakvog šoka na tržištu energije, što nije isključeno, ali u ovom trenutku to ne očekujemo", izjavio je Vujčić.
A na tržištu energije novi šokovi. Mada nafta već dugo nije u posebnom fokusu, cijena barela se na svjetskim burzama nakon devet mjeseci ovih dana opet vratila iznad 90 dolara. Glavni povod bila je najava Rusije i Saudijske Arabije da će nastaviti sa smanjenom proizvodnjom i isporukom barem do prosinca.
Cijena nafte
Viša cijena nafte obično prijeti globalnoj ekonomiji, a dodatni pritisak na nešto bližu regiju dolazi iz motora europske ekonomije, Njemačke. Tvorničke narudžbe su u srpnju oštro smanjene te se očekuje da će njemačka ekonomija u trećem kvartalu stagnirati.
Predsjednica njemačke udruge automobilske industrije VDA Hildegard Müller upozorila je da Njemačkoj prijeti opasnost gubitka dugogodišnjeg statusa svjetske velesile u automobilskoj industriji. Müller je za dpa naglasila da će, iako njemački proizvođači automobila možda mogu preživjeti bez ozbiljnih reformi, Njemačka platiti visoku cijenu u smislu gubitka statusa središta automobilske industrije.
Njemačka automobilska industrija visoko kotira u svijetu | Krisztian Bocsi/Bloomberg
Bitan doprinos njemačkoj ekonomiji već desetljećima daju radnici doseljenici, a posebno je po tome značajna turska zajednica. Ako je netko iz te zajednice možda razmišljao da bi se zbog nesigurnosti ekonomije mogao vratiti u Tursku, od toga bi ga mogla odagnati informacija da stopa inflacije tamo sada prelazi 60 posto.
Zbog toga raste pritisak na tursku središnju banku kako bi povukla potez koji su druge svjetske središnje banke već odavno povukle, odnosno kako bi podigla kamatne stope. A rast kamatnih stopa na financijskim tržištima diljem svijeta zasad čini se prilično dobro funkcionira za banke u regiji koje ostvaruju rekordne profite.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni nedavno je najavila oporezivanje ekstradobiti banaka, a ovih je dana tu ideju iznio i slovenski premijer Robert Golob. "Svi znamo da su banke na neki način pobjednice proteklih godina, čak i s ekstremnim profitima. Ne samo u Sloveniji, već se u cijeloj Europi već uvode novi porezi. I Slovenija će ići u tom smjeru i to implementirati", kazao je Golob.
Slovenski premijer Robert Golob | Fena
Na temu oporezivanja ekstradobiti banaka za Bloomberg Adriju osvrnuo se i šef slovenske NLB grupe Blaž Brodnjak. On kaže da nije opravdano ni potrebno razmišljati o ekstraporezu jer će se i neto kamatne marže, koje pokazuju odnos između onoga što banka zarađuje na kreditima i onoga što isplaćuje na ime depozita, smanjiti.
Smanjile se one ili ne, banke zasad impresivno posluju, posebno s obzirom na to da je ekonomija u Europskoj uniji u drugom kvartalu stagnirala, a u eurozoni porasla tek 0,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje, kao što su to pokazale najnovije brojke koje je Eurostat objavio u četvrtak. Najimpresivniji rast među članicama EU-a ostvarile su Litva, Slovenija i Grčka, dok je najveći pad zabilježen u Poljskoj, Švedskoj i Austriji.
Najveći negativni doprinos kretanju bruto domaće proizvodnje Uniji imao je pad izvoza. Ako je iz Kine prije nekoliko godina krenula pandemija virusa, čini se da zaraza padom ekonomskih pokazatelja nije daleko iza nje.
.webp){kind=icon}