Opće

Hrvati godišnje doniraju 70 milijuna eura u dobrotvorne svrhe

Autor: Danijela Goreta

28. rujan 2023, 12:51

Potencijal za filantropiju u Hrvatskoj je daleko veći i iznosi 170 milijuna eura godišnje

U Hrvatskoj sredstva donira 41 posto građana, u Srednjoj i Istočnoj Europi 47 posto

Poduzeća igraju ključnu ulogu u podršci društvenim inicijativama

Hrvati godišnje doniraju 70 milijuna eura u dobrotvorne svrhe

Depositphotos

Danijela Goreta

Unatoč izazovima i promjenama koje su posljednjih 30 godina obilježile Srednju i Istočnu Europu, Hrvatska se ističe kao zemlja s potencijalom za značajno povećanje društvenog utjecaja, kako tvrtki tako i pojedinaca, prema izvješću "Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi" koje je proveo Savez za društveni utjecaj u Srednjoj i Istočnoj Europi (Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe – SIACEE) u 11 zemalja regije.

Studija navodi da Hrvatska, s 3,9 milijuna stanovnika i oko 180 tisuća poduzeća, većinom mikro veličine, predstavlja zanimljiv kontekst za proučavanje društvenog učinka i filantropije.

Društveni angažman i ekološka svijest postaju sve važniji aspekti u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. Danas čak 41 posto stanovništva Hrvatske (i 47 posto u cijeloj Srednjoj i Istočnoj Europi) donira sredstva radi društvenog dobra. Hrvati godišnje doniraju 70 milijuna eura, ali posebno impresivan je potencijal za filantropiju u Hrvatskoj, koji iznosi 170 milijuna eura godišnje. To je čak 100 milijuna eura više od trenutne razine donacija.

"Tijekom protekle četiri godine tražili smo odgovore na pitanje što bi trebalo promijeniti u zakonima, oporezivanju, osvještavanju ili edukaciji kako bi vlasnici privatnog kapitala učinkovitije ili većim iznosima podupirali društvene i ekološke ciljeve. U tu smo svrhu ispitali očekivanja javnosti, uključujući u Hrvatskoj, provodeći više od 7,5 tisuća intervjua s članovima šire javnosti i više od 230 stručnih intervjua s ključnim dionicima iz privatnog, javnog i društvenog sektora te akademske zajednice", kaže Anna Korzeniewska, osnivačica SIACEE-a.

Izvješće također ukazuje na ključne trendove u regiji. Građani Srednje i Istočne Europe sve su bogatiji i sve su spremniji uključiti se u društvene inicijative. Trenutno bi bili voljni donirati gotovo dvostruko više nego sada, što bi iznosilo 5,5 milijardi eura. Međutim, društveni angažman još uvijek nije integrirani dio njihova svakodnevnog života ili poslovanja. Donacije su često rezultat emocionalne reakcije na situaciju ili krizu, a samo polovina donatora izjavljuje da redovito donira.

Poduzeća igraju ključnu ulogu u podršci društvenim inicijativama, posebno kroz volontiranje zaposlenika ili pro bono aktivnosti. Motivirana su vanjskim čimbenicima kao što su regulativa, očekivanja matičnih poduzeća i pritisak kupaca i zaposlenika. Međutim, postoji potreba za boljim razumijevanjem zakona i terminologije koji se odnose na nefinancijsko izvješćivanje, kako bi se potaknulo više poduzeća da se bave društvenim ciljevima. Obiteljska i mala poduzeća obično imaju osobno iskustvo i bliske društvene veze koje ih potiču na lokalnu podršku inicijativama koje imaju značaj za njihovu zajednicu.

Građani Srednje i Istočne Europe također izražavaju očekivanja prema različitim sektorima poduzeća. Financijski sektor poziva se na suočavanje s pitanjima siromaštva, obrazovanja i gospodarskog rasta, dok se prehrambena industrija i trgovinski lanci potiču na borbu protiv gladi i promicanje odgovorne potrošnje. Energetska i automobilska industrija trebaju se usredotočiti na klimatske probleme, dok se od tehnoloških i IT poduzeća očekuje da potiču inovacije i gospodarski rast. Građani također cijene društvenu odgovornost poduzeća, preferirajući proizvode od društveno odgovornih brendova i spremni su platiti više za takve proizvode.

Ključna uloga u podršci društveno usmjerenim poduzećima igraju i zapadne zemlje. Građani Srednje i Istočne Europe očekuju podršku razvijenijih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i zemalja Zapadne Europe. Osim financijskih sredstava, očekuju se i znanje i obrazovanje kako bi se potaknula filantropija i društveni učinak. To postaje ključno u kontekstu prijelaza s filantropije kao odgovora na krize, što je postalo izraženije tijekom pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, na stratešku i dugoročnu filantropiju, ističe se u studiji.

Politika

sve vijesti iz rubrike Politika

Registrirajte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni newsletter

Registracija

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Osigurajte si neograničen pristup već odmah

Nastaviti

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Vaši suparnici to već znaju. Hoćeš li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Istraži ponude