Čekaju se rezultati analize zraka, tla i hrane, a vremena je sve manje

Inspekcije Državnog inspektorata provode mjerenja kakvoće zraka, analize uzorkovanja tla, voća, povrća i hrane za životinje na područjima koji se nalaze blizu požarišta u Osijeku. Budući da se još uvijek ne zna koji su točno materijali gorjeli u pogonu tvrtke Drava International, stručnjaci kažu da je prerano govoriti o razmjerima posljedica na zdravlje ljudi, životinja i okoliša, iako će ih sigurno biti.

"Ističemo da još uvijek ne znamo koje su čestice nastale kao nusprodukt požara. Moguće je da ni nisu nastali dioksini i furani koji se često spominju ovih dana. Njih postoji više od 200, a samo 17 njih su potencijalno opasni. Krizni stožer je zatražio od odgovornih osoba da kažu o kakvoj je plastici riječ. Iz te plastike onda možemo zaključiti njezin sastav i koji potencijalno opasni plinovi i čestice su mogli nastati prilikom gorenja. Ako je bilo halogenirane plastike, onda su mogli potencijalno nastati dioksini. Analize su poslane u nadležne laboratorije i čekamo rezultate", rekao je toksikolog Zdravko Lovrić tijekom gostovanja na Hrvatskoj radioteleviziji.

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, istaknula je kako su u tijeku analize poljoprivrednih proizvoda koji se još uvijek nalaze na površinama.

"Uzeli smo više parametara kada smo radili plan uzrokovanja. Od Državnog hidrometeorološkog zavoda dobili smo relevantne podatke, a od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju agročestice svih poljoprivrednih nasada u području. Izdvojili smo one lokacije na kojima se nasadi još nalaze, bilo da se radi o kukuruzu, soji, voću ili povrću ili pak hrani za životinje", rekla je Sokolić.

Napomenula je da se pod takvim okolnostima voće i povrće mora dobro oprati i oguliti. Preporuka je da se lisnato povrće izbjegava zato što ga je teže oprati, dok se korjenasto povrće može konzumirati, ali se prije mora oprati i oguliti. Budući da je sezona kiseljenja kupusa, bitno je da se vanjski list skine i dobro opere te se tada može konzumirati.

Depositphotos

"Izuzetno važan element koji se u ovom trenutku prati je hrana za životinje. Naime, imamo preporuke za hranu za ljude, ali one se ne mogu primijeniti za hranu za životinje. Bitno je da se u ovom trenutku za ishranu životinja ne koriste kulture od kojih se pravi hrana za životinje. Veterinarska inspekcija će provesti određena uzorkovanja hrane životinjskog podrijetla kao što su meso, mlijeko i jaja zbog potencijalnog utjecaja tvari koje su nastale izgaranjem", istaknula je Sokolić.

Dekan Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesor doktor znanosti Ivica Kisić je za Bloomberg Adriju komentirao moguća onečišćenja tla i voda te naglasio kako se nada da područje požara neće postati još jedna "crna točka" koja predstavlja veliku opasnost za okoliš.

"Posljedica će sigurno biti u prostoru kruga i bližem okolišu gdje je došlo do gorenja plastike. Vjerojatno će u ovom prostoru tlo biti jako onečišćeno, samo do koje dubine će trebati utvrditi u postupku koji slijedi. Bojim se da će se u tom tlu utvrditi izrazito visoka koncentracija organskih i anorganskih onečišćenja (teški metali). Navedeno tlo će obvezno trebati sanirati, ali prvo se mora utvrditi čime je i u kojem stupnju tlo onečišćeno. Tek kada to utvrdimo, možemo odabrati optimalnu tehnologiju sanacije", rekao je dekan.

Facebook

Budući da nas uskoro očekuje godišnje doba s nepovoljnijim vremenskim uvjetima, Kisić kaže da je sanaciju potrebno napraviti što prije.

"Ako ne uklonimo to onečišćeno tlo, procjeđivanjem u mjesecima koji dolaze, a to je zimski dio godine, navedena onečišćenja će se procjeđivati prema dubljim slojevima, odnosno prema podzemnoj vodi čije je vodno lice u zimskom dijelu godine vrlo visoko. Napominjem da u prostoru incidenta dominiraju po teksturi lakša tla, što će doprinijeti bržem procjeđivanju onečišćenja prema podzemnim vodama. Također i površinsko otjecanje koje će se pojaviti s dolaskom jesenskih kiša će doprinijeti širenju onečišćenja prema površinskim i podzemnim vodama", naglasio je Kisić.

Kisić se, kao i svi mi, nada skoroj sanaciji područja zahvaćenog požarom te da ono neće postati još jedna "crna točka" u Hrvatskoj.

Facebook/Ivan Radić

Naime, crne točke su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Prema podacima iz 2022. godine, u Hrvatskoj postoji osam evidentiranih "crnih točaka".

"Ovakvu situaciju nismo do sada imali u Hrvatskoj. Imamo neke crne točke koje se većinom ostale još iz bivše države. Nešto se trenutno pokušava sanirati, nešto je relativno sanirano, no tu je još puno crnih točaka koje bi trebalo sanirati. Te crne točke su potencijalne ekološke bombe, a nalaze se kraj nas. Nedavne poplave u Podravini, kada je Drava zahvatila deponiju bivših Jugoslavenskih željeznica u Botovu je tipičan primjer", rekao je Kisić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar