Rok za zamjenu novčanica i kovanica kuna za eure bez naknade u bankama i pošti trajat će 12 mjeseci od dana uvođenja eura, stoji u konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura koji je u četvrtak u drugom čitanju predstavljen u Hrvatskom saboru. Prihvaćanje zakona očekuje se idućeg tjedna, a ako se ispune prognoze o tome da ćemo euro uvesti s početkom iduće godine to znači da će građani tijekom cijele 2023. moći u bankama, poslovnicama pošte i Financijske agencije zamijeniti gotovinu kuna u eure.
Nakon toga, kovanice će se još dvije godine primati u Hrvatskoj narodnoj banci, a novčanice će središnja banka zamjenjivati unedogled. Konverziju ni u jednom trenutku neće biti moguće obaviti u mjenjačnicama.
U jednoj transakciji građani će bez naknade moći zamijeniti do sto novčanica i sto kovanica. Broj dnevnih transakcija nije ograničen. Banke, pošta i Fina će moći odrediti vlastite limite iznad kojih građani mogu zamijeniti novac samo uz prethodnu najavu. Također, identifikacija će biti obavezna samo za iznose veće od 15 tisuća kuna. Konverziju će biti moguće obaviti i pologom gotovine na bankovni račun koji glasi na euro.
U prva dva tjedna od uvođenja eura obje valute će kolati paralelno iako će se ostatak prilikom gotovinskih plaćanja vraćati samo u eurima i eurocentima. Tijekom tog razdoblja trgovci neće morati primiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Bankomati, samoposlužni uređaji, automati za igre na sreću i za zabavne igre bit će izuzeti od obaveze dvojnog opticaja. Bankomati će isplaćivati jedino eure, a uplatni bankomati neće primati kune.
U Hrvatskoj narodnoj banci i Ministarstvu financija se nadaju da će Hrvatska uvesti euro s početkom iduće godine. Formalno, to ovisi o ispunjavanju kriterija od kojih je jedan dvogodišnje članstvo u tečajnom mehanizmu ERM II što će se navršiti tek početkom srpnja. Nakon toga Vijeće Europske unije bi trebalo donijeti odluku, i ako se sve to odigra prema sadašnjim očekivanjima i najavama, dvojno iskazivanje cijena će u Hrvatskoj biti obavezno od 5. rujna ove godine pa do kraja iduće.
Tijekom tog razdoblja trgovci su cijenu dužni na iskazivati na "jasan, čitljiv i vidljiv i lako uočljiv način" u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Dvojno iskazivanje iznosa će biti obavezno i za fiskalizirane račune, i za niz drugih dokumenata uključujući i isplatne liste poslodavaca. Službeni obrasci, tiskanice će se moći koristiti do potrošnje zaliha čak i ako su otisnuti samo u kunama, odnosno neće ih potrebno iznova tiskati s dvojnim cijenama. Isto važi i za vrijednosne kartice poput poklon bonova koji glase na novčane iznose.
Državne obveznice će se konvertirati tako da se nominalna vrijednost umjesto jedne kune pretvori u jedan eurocent, a povećat će se količina izdatih obveznica. S druge strane, trezorski zapisi Ministarstva financija, koji obično imaju nominalu od 100 tisuća kuna, će biti pretvoreni u odgovarajuću nominalu u eurima, a količina će im ostati ista. Dionička društva su dužna u roku od najviše godinu dana podnijeti zahtjev za upis promjene iznosa - preračunatog iznosa temeljnog kapitala.
Zakon donosi i detaljne upute o načinu preračunavanja kuna u eure. Konačni tečaj koji će se primjenjivati u konverziji će biti određen odlukom Vijeća Europske unije.
U zakonu se nabraja i niz ministarstava i drugih tijela koja bi trebala provoditi nadzor poštivanja odredbi, posebno onih protiv skrivenog povisivanja cijena pod krinkom konverzije, kao i prekršajne odredbe (u kunama i u eurima), ali s obzirom na broj trgovaca i poznate boljke domaće birokracije ostaje sumnja u provedivost takvog nadzora. U Ministarstvu financija se nadaju da će trgovce nadzirati i udruge potrošača.
Kako bi se građanima olakšala upotreba nove valute HNB će objaviti izgled i drugih nacionalnih kovanica.