Nedavno je jedan nizozemski industrijalac posjetio Srbiju sa svojih pet sinova. Njegova želja bila je voziti ATV-ove (engl. all-terrain vehicle) pet dana po Kopaoniku, spavati pod otvorenim nebom i uživati u domaćoj hrani iz lokalnih domaćinstava. Taj oblik turizma postaje sve popularniji, a elektrifikacija ATV-ova može dodatno potaknuti razvoj odgovornog zelenog turizma. Ipak, ta vrsta vozila ima i različite namjene koje nisu povezane s avanturizmom.
"ATV-ovi su idealni za ljubitelje adrenalinskih vožnji i dinamičnog boravka u prirodi. No postoji i skupina ljudi koja ih koristi kao radne strojeve. Često se koriste za održavanje dalekovoda, repetitora, na farmama, ali i u policijske i vojne svrhe", objašnjava Vladimir Nikolić, direktor kompanije Guevara, uvoznika kineskog brenda motora, ATV-ova i jahti CFMoto.
Nikolić ističe da su ATV-ovi (uključujući buggyje i UTV-ove) počeli privlačiti entuzijaste u Sjevernoj Americi i Japanu, a njihova popularnost u Europi proširila se tek prije 20-ak godina. Međutim, oni nisu samo sredstvo za adrenalinsku vožnju, već i korisni radni strojevi, slični malim traktorima.
Uz odgovarajuće dodatke, ATV-ovi se mogu koristiti kao prikolice, kosilice, sijalice za zimsko razdoblje i druge svrhe. Mogu imati i krov i grijanje te su prikladni za upotrebu 365 dana u godini. Na primjer, Nacionalni park Kopaonik koristi dva takva vozila za hranjenje jelena, a u poljoprivredi ih koristi i jedan manastir na Fruškoj gori.
Prema istraživanju Allied Market Researcha, vrijednost svjetskog tržišta ATV-ova trebala bi se udvostručiti s 9,4 milijarde dolara iz 2021. na 18,6 milijardi do 2031. Glavni razlozi za taj rast uključuju sve veću popularnost aktivnog boravka u prirodi, vojnu upotrebu vozila i očekivano jasnije propise o registraciji. No glavni su izazovi zagađenje okoliša i visoki troškovi održavanja tih vozila.
U Srbiji, ponuda ATV-ova u turističkim centrima nije velika. Najviše ih ima na Kopaoniku, a cijene za kratke vožnje kreću se od oko 2000 dinara, dok veće ture s vodičem mogu koštati i više od 15 tisuća dinara.
"Poseban je doživljaj istraživati netaknutu prirodu tim vozilima. No uz to dolazi i briga o zagađenju okoliša. Sve se to može bolje regulirati, posebno s obzirom na sve veću elektrifikaciju u tom području", napominje Nikolić.
Trenutno, benzinski motori dominiraju u segmentu ATV-ova jer su pouzdaniji na nepoznatom terenu. Benzin je lako ponijeti sa sobom, dok je postavljanje punjača za električna vozila teže.
Pixabay
"Postoje tehnologije koje rješavaju taj problem, ali su još uvijek skupe", dodaje Nikolić, ističući da je potencijal ATV-ova posebno velik u prvobitnim zonama nacionalnih parkova.
Naime, pod kontroliranim uvjetima i poznatim rutama, moguće je organizirati vožnje ATV-ovima kroz prirodu.
Nikolić vjeruje da se tako može smanjiti negativan utjecaj na okoliš. "Sljedeći korak je razvoj manje agresivnih električnih vozila što se tiče buke i zagađenja, umjesto vozila s tradicionalnim motorima", zaključuje.
.webp){kind=icon}
