Europski revizorski sud (ERS) upozorava na ozbiljne propuste u nadzoru potencijalno štetnih stranih ulaganja u EU, posebno naglašavajući da šest zemalja, među kojima je i Hrvatska, još uvijek nije provjerilo ta ulaganja, dok ostale pokazuju različitosti u definiciji strateških sektora.
Izravna inozemna ulaganja u EU prelaze 100 milijardi eura godišnje, a Europska komisija je 2020. godine uspostavila okvir za njihovu provjeru zbog potencijalnih prijetnji sigurnosti i javnom redu u EU-u, napisao je ERS u izvješću.
Revizori naglašavaju da ulaganja u strateške sektore, poput luka, nuklearnih elektrana i tvornica poluvodiča s dvojnom namjenom, predstavljaju rizik neželjene kontrole izvan EU-a, posebno ako članice ne koordiniraju svoje nadzorne aktivnosti. Unatoč postojanju EU-ova okvira za otkrivanje prijetnji, veliki dio ulaganja u razdoblju od 2020. do 2022. nije bio analiziran, a članice nisu podnijele izvješća Europskoj komisiji.
Čitaj više
Energetska obnova zgrada novcima EU-a dobiva novi zamah
Dvije zgrade u Zagrebu i jedna u Rijeci povukle su više od 50 posto bespovratnih isplata.
04.12.2023
Investitori vjeruju da će 2024. godina nadmašiti dobru 2023.
Većina investitora umjetnu inteligenciju vidi kao najperspektivniji oblik ulaganja.
04.12.2023
EK predstavio plan razvoja elektroenergetske mreže vrijedan 584 milijarde eura
Cilj je šire i brže uvođenje elektroenergetskih mreža na tržištu Europske unije.
28.11.2023
Blackstone razmatra ulaganja u nekretnine u Europi
Privlače ih ulaganja u podatkovne centre, skladišta i studentske domove diljem Europe.
28.11.2023
Revizori također ističu da članice nisu obavezne uspostaviti mehanizam nadzora, niti dostavljati izvješća o svojim odlukama, čak ni ako druge članice izraze zabrinutost. To rezultira time da neke zemlje nisu uspostavile mehanizam, dok se one koje jesu razlikuju u definiciji ključnih sektora ili tumačenju ključnih pojmova iz propisa EU-a.
Zemlje poput Hrvatske, Grčke, Bugarske, Švedske, Irske i Cipra još uvijek nisu uspostavile mehanizam nadzora, prema izvješću Europskih revizora. Unutar razdoblja od 2020. do 2022. godine, zemlje EU-a dostavile su 886 izvješća o analizi ulaganja, pri čemu 92 posto tih izvješća potječe iz šest zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Španjolsku.
Francuska je prednjačila u dostavi izvješća s njih 193, dok su Italija, Španjolska i Austrija također bile među najaktivnijim članicama. Zanimljivo je da su Nizozemska i Luksemburg primile polovicu izravnih stranih ulaganja u EU, ali su dostavili samo sedam, odnosno nijedno izvješće u tom razdoblju.
Mihails Kozlovs iz Europskog revizorskog suda zaključuje da je analiza stranih ulaganja u EU još uvijek u početnoj fazi te da bi trebala igrati ključnu ulogu kao zaštitni mehanizam. Ipak, upozorava da su trenutni sustavi puni rupa te poziva Komisiju i članice EU-a da hitno isprave nedostatke kako bi učinkovito ublažili rizike. Revizori preporučuju da Komisija inzistira na uspostavi mehanizama nadzora od svih članica te ih potiče na usklađivanje s ostalim članicama EU-a.
.webp){kind=icon}