Nakon nekoliko mjeseci odugovlačenja, vlast je konačno donijela odluku o novoj osobi na čelu Hrvatske elektroprivrede (HEP), pa će Franu Barbarića zamijeniti Vice Oršulić. HEP je jedna od najvećih kompanija u domaćem gospodarstvu koje je lani ostvarilo neto dobit od 6,2 milijarde eura, otkrivaju podaci Financijske agencije.
Poslovanje domaćih kompanija uvelike ovisi o uvjetima u kojima posluju, a upravo je pitanje o promjeni jednog od tih uvjeta ovih dana na stolu Europske središnje banke (ECB) gdje trebaju odlučiti koliko će brzo spuštati referentne kamatne stope. Restriktivna monetarna politika dio je razloga zašto je gospodarstvo eurozone u trećem tromjesečju raslo tek 0,1 posto, kako je u četvrtak potvrdio Eurostat.
Oršulić umjesto Barbarića
Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu svoje sjednice predložila nadzornom odboru HEP-a imenovanje Vice Oršulića na poziciju predsjednika uprave. Time je, barem za neko vrijeme, zaključeno pitanje Frane Barbarića protiv kojeg je prošlog tjedna podignuta optužnica zbog nelegalne gradnje na otoku Hvaru.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je kako je siguran da će nadzorni odbor prihvatiti prijedlog Vlade. Oršulić je dosad bio član uprave HEP-a, a prije toga direktor proizvodnje u hidroelektranama južnog proizvodnog područja.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je prije nekoliko dana najavio kako će Barbarić ostati u HEP-u jer "ima pravo na poziciju (…) sukladno svojoj stručnoj spremi".
Neto zarada hrvatskih tvrtki lani je bila 6,2 milijarde eura | Depositphotos
Godina uspjeha
Financijska agencija objavila je da su domaći poduzetnici lani ostvarili ukupnu dobit od 10 milijardi eura i gubitak od 3,7 milijardi, što znači da je njihova neto zarada u 2022. godini bila 6,2 milijarde eura. Najveću neto dobit zabilježili su sektori trgovine i prerađivačke industrije.
U trgovini je iznosila 1,8 milijardi eura, gotovo trećinu (29,2 posto) ukupne neto dobiti hrvatskog gospodarstva, dok je prerađivačka industrija zaradila 1,6 milijardi eura (25,5 posto ukupne). Treće mjesto drži djelatnost informacija i komunikacija sa 650 milijuna eura neto dobiti (10,5 posto ukupne).
Detaljniji pogled na najprofitabilnije tvrtke otkriva i neke kuriozitete svojstvene Hrvatskoj. U djelatnosti trgovine najuspješnija je bila tvrtka OMS Upravljanje iz Zagreba koja je lani iskazala dobit od 112 milijuna eura i tako debelo iza sebe ostavila sektorske divove poput Lidla i Pevexa koji su ostvarili 52, odnosno 35 milijuna eura dobiti. OMS Upravljanje je tvrtka poznata iz jedne od najvećih afera u posljednjih par godina, u kojoj se jeftini plin iz Ine preprodavao po višestruko višim tržišnim cijenama.
Nedoumica u ECB-u
ECB se nalazi pod sve jačim pritiskom za spuštanjem referentnih kamatnih stopa. Prema informacijama s financijskih tržišta, ta bi središnja banka iduće godine trebala biti prva među većim središnjim bankama koja će smanjiti kamatne stope i krenuti u agresivan ciklus labavljenja monetarne politike.
Ovih se dana očekuju nove prognoze analitičara same banke koje bi kreatorima monetarne politike eurozone trebale biti podloga za daljnje odluke. Gospodarstvo same eurozone, ali i Europske unije i dalje posustaje, a nedoumica u kojoj se nalaze Christine Lagarde i njeni kolege podsjeća na prosinac 2021. godine, kada su oklijevali s donošenjem mjera dok su američke Savezne rezerve oštro zaokrenule prema restriktivnoj politici. Tada su prognoze pokazivale ubrzanje inflacije, ali je ECB s povisivanjem kamatnih stopa započeo tek sedam mjeseci kasnije, što su mnogi smatrali zakašnjelim potezom.
U ECB-u su sada suočeni sa sličnim izazovom dok razmatraju koju bi pogrešku radije riskirali: rezati stope prerano i pustiti inflaciju da divlja ili ugušiti gospodarstvo s prerestriktivnom politikom.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde | Bloomberg
Približavanje recesije
Službeni podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni objavljeni u četvrtak upravo potvrđuju taj izazov. Prema priopćenju Eurostata, BDP eurozone je u trećem tromjesečju bio za 0,1 posto niži nego u drugom, dok je na razini cijelog EU-a ostao nepromijenjen. Nove procjene potvrđuju dodatno usporavanje ekonomske aktivnosti jer je BDP u drugom tromjesečju na kvartalnoj razini rastao za 0,1 posto i u EU-u i u eurozoni.
U usporedbi s drugim tromjesečjem, Malta je ostvarila najveći rast, i to od 2,5 posto, nakon čega slijede Poljska s 1,5 posto i Cipar s 1,1 posto. Najveći kvartalni pad imala je Irska, od 1,9 posto, a zatim Estonija, od 1,3 posto, i Finska, od 0,9 posto. Hrvatska je u odnosu na drugo tromjesečje u trećem kvartalu ostvarila rast od 0,3 posto.
Njemačka inflacija
Petak će donijeti i nove službene podatke o kretanju potrošačkih cijena za studeni u najvećem europskom gospodarstvu. Njemačka inflacija daje nove signale tržištu jer se radi o jednom od brojnih čimbenika koje ECB uzima u obzir prilikom odluke o smjeru monetarne politike.
Domaći statistički zavod u petak bi trebao objaviti prve procjene kretanja vanjske trgovine do kraja listopada ove godine, a i podatke o kretanju cijena građevnog materijala pri proizvođačima.
U Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak se nastavlja klimatska konferencija COP28 koja traje sve do 12. prosinca, a u Mariji Bistrici u Hrvatskoj nastavlja se Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu. U organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tamo su se okupili predstavnici tijela državne i javne uprave, lokalne uprave i samouprave te poduzetnici i gospodarstvenici.
.webp){kind=icon}
