Ministru financija Marku Primorcu baš je dobro krenulo financiranje državnog duga. Interes institucionalnih investitora za novo izdanje hrvatskih euroobveznica je toliki da je planirani prinos na kraju malo snižen. Dobra vijest stiže nam i iz Njemačke koja je početkom godine povećala izvoz, što budi nadu da se najveće ekonomsko gospodarstvo oporavlja, što je uvijek dobra vijest i za hrvatsko gospodarstvo.
Bez ozbiljnog ulaganja potencijal sunca i vjetra mrtav je kapital
Hrvatska već ispunjava cilj EU-a da se do 2030. osigura međupovezanost elektroenergetskih mreža na razini 15 posto instaliranog kapaciteta. No, najavljeno povećanje kapaciteta, posebice kad je riječ o obnovljivoj energiji, traži nove projekte i ulaganja u elektroenergetsku mrežu kako bi se spriječila uska grla.
Hrvatska cilja do 2030. godine dodati 2,5 gigavata novih kapaciteta za proizvodnju električne energije pogonjenih obnovljivim izvorima. Potencijalna barijera je pitanje kapaciteta mreže, što otvara pitanja oko mogućnosti prijenosa. Zbog toga je važno razvijati kapacitete i za pohranu energije", zaključuje SeeNext.
Pomama za novom hrvatskom obveznicom zbog atraktivnih prinosa
Izdanje nove hrvatske obveznice od 1,5 milijardi eura pobudilo je značajan interes investitora, s bid to cover omjerom preko 6x. Drugi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji kao i stabilna fiskalna pozicija čine Hrvatsku dobrom prilikom za obvezničke investiture, komentira Bloombergov analitičar Mihael Blažeković.
Drugi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji kao i stabilna fiskalna pozicija čine Hrvatsku dobrom prilikom za obvezničke investitore. Također, inicijalni pricing bio je iznad prinosa trenutne 10-godišnje obveznice što je dodatno potaknulo institucionalne investitore na upis obveznica.
ECB i analitičari: Kamatne stope će ovisiti o kretanju plaća
Mada je, prema nedavnoj preliminarnoj procjeni Eurostata, opća stopa inflacije u eurozoni u veljači skliznula na 2,6 posto i time se i peti mjesec za redom zadržala ispod razine od tri posto, to i dalje ne znači da je borba s rastom cijena gotova, barem ako se pita ECB.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, očekuje da će ECB zadržati nepromijenjenu razinu kamatnih stopa. Iz ECB-a su već ranije dali do znanja kako će rast zarada biti jedan od ključnih pokazatelja kojim će se voditi prilikom odluke o mogućem smanjenju razine kamatnih stopa. To dodatno pojašnjavaju i naši analitičari.
Njemački izvoz se pokrenuo, zašto je to dobra vijest i za Hrvatsku
Njemački je izvoz skočio na početku godine što bi mogao biti znak popuštanja slabosti u industriji najvećega europskog gospodarstva, a to onda ne bi bila loša vijest ni za Hrvatsku.
Izvoz je u odnosu na prosinac porastao 6,3 posto, iznosio je 135,6 milijardi eura, a od toga je 75,8 milijardi eura je završilo u ostalim članicama Europske unije. Oporavak ili rast u Njemačkoj bi jako dobro došao hrvatskom gospodarstvu koje, kako je razvidno u tekstu analitičara Bloomberg Adrije Ivana Odrčića, raste na klimavim nogama budući da se oslanja na potrošnju, a ne na proizvodnju i izvoz.
Slijedi…
Upravno vijeće ECB-a koje kreira monetarnu politiku eurozone sastaje se u četvrtak i tržišta su prilično složna oko toga da neće biti iznenađenja. Iako bi se referentne kamatne stope trebale zadržati na dosadašnjim razinama, investitori će vrlo pažljivo pratiti retoriku iz ECB-a kako bi pokušali odgonetnuti kad bi se konačno moglo očekivati labavljenje monetarne politike.
U Hrvatskoj su u trećem kvartalu 2023. stambeni kvadrati bili u prosjeku 10,9 posto skuplji nego u istom razdoblju 2022. godine, a koliki je rast cijena stanova bio na razini cijele godine danas će objaviti Državni zavod za statistiku.
DZS će također objaviti indeks obujma industrijske proizvodnje i indekse zaliha, zaposlenih osoba i proizvodnosti rada u industriji u 2024. godini.
.webp){kind=icon}
