Španjolska uvodi mjere za zaštitu siromašnijh dužnika od kreditnog šoka

Španjolska je objavila niz koraka kojima siromašnije dužnike po stambenim kreditima želi zaštititi od rasta troškova i time dodatno ojačala svoje napore u borbi protiv ekonomskih posljedica koje nose visoka inflacija i rast kamatnih stopa.

Ministri bi u utorak tijekom dana trebali odobriti mjere pomoći za milijun i više kućanstava, a njihov konačni oblik bit će dogovoren s bankama, objavilo je španjolsko ministarstvo gospodarstva.

Skok kamatnih stopa prekinuo je desetljeće dugo razdoblje rasta nekretninskog sektora diljem Europe, a raste i zabrinutost da bi se ta napetost mogla preliti u širu ekonomiju. U Švedskoj su vlasti već upozorile kako bi nekretninski dug mogao postati prijetnja financijskoj stabilnosti države, dok je Poljska uvela moratorij na otplatu stambenih kredita kako bi teško pogođenim vlasnicima nekretnina olakšala život.

Stambeni krediti su osjetljiva točka za španjolsko gospodarstvo, gdje oko 70 posto kredita za kupnju stanova i kuća varira u skladu s promjenama u kamatnim stopama. Glavna 12-mjesečna referentna Euribor stopa je s razine od negativnih 0,5 posto prije godinu dana skočila na više od 2,6 posto nakon što je Europska središnja banka krenula sa svojim naporima kako bi umirila rekordno visoku inflaciju.

Neki od glavnih prijedloga su niže kamatne stope tijekom petogodišnjeg grace perioda za ranjive obitelji koje godišnje zarađuju manje od 25.200 eura te im se istovremeno omogućuje drugo refinanciranje duga, zatim omogućiti kućanstvima aktivaciju dvogodišnjeg grace razdoblja, s povoljnijom stopom tijekom tog razdoblja i produljenjem roka otplate kredita za do sedam godina, konačno, dozvoliti srednjoj klasi kućanstava s prihodima manjim od 29.400 eura da zamrznu mjesečnu otplatu kredita i produlje rok amortizacije za do sedam godina.

Novi paket mjera još je jedan primjer odlučnosti premijera Pedra Sáncheza za miješanje u ekonomska pitanja u trenutku kad rastući troškovi života Španjolcima nanose dodatnu financijsku bol.

Porezi na ekstradobit

Vladajuća koalicija pod vodstvom socijalista nalazi se na čelu nekih od najradikalnijih ekonomskih politika viđenih ove godine u Zapadnoj Europi, što uključuje uvođenje poreza na ekstradobit za energetske kompanije i banke, ograničavanje rasta cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije i ograničavanje rasta najamnina.

Sánchez je izjavio kako bi velike kompanije trebale pridonijeti financiranju 35 milijardi eura vrijednih ekonomskih olakšica, što je iznos koji odgovara oko 2,5 posto vrijednosti državne ekonomije.

Europska središnja banka je ranije ovog mjeseca u neobvezujućem mišljenju upozorila kako bi porez na banke mogao štetiti bankama koje ne ostvaruju više profite zbog rastućih kamatnih stopa te smanjiti konkurentnost u tom gospodarskom sektoru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar