Europska unija postavlja nove standarde u zaštiti okoliša kroz dva ključna zakona koja uvode stroge sankcije za ekološke prekršaje i ambiciozne ciljeve za obnovu narušenih ekosustava.
Europski parlament je u utorak odobrio ključne promjene u zakonodavstvu koje se tiču kaznenih djela protiv okoliša, uvođenjem strožih sankcija za počinitelje. Ova nova direktiva, koja je rezultat dogovora postignutog 16. studenoga 2023. s Vijećem EU-a, usvojena je s impresivnom većinom od 499 glasova za, dok je 100 zastupnika bilo protiv, a 23 suzdržano.
Novi zakonik obuhvaća prošireni popis ekoloških prekršaja, uključujući nelegalnu trgovinu drvnim materijalom, iscrpljivanje vodnih resursa, ozbiljno kršenje propisa EU-a o kemikalijama, kao i zagađenje mora od strane brodova. Posebno značajni su takozvani kvalificirani prekršaji poput velikih šumskih požara ili opsežnog zagađenja zraka, vode i tla koji mogu dovesti do uništenja ekosustava, što je usporedivo s ekocidom.
Čitaj više
Analiza BBA: Hrvatska uspješna s korporativnim ESG obveznicama, državne se još čeka
ESG izvješćivanje već je postalo obavezno u Europskoj uniji.
22.01.2024
Žene predvode borbu protiv klimatskih promjena
Međunarodnu klimatsku politiku počinju kreirati lideri izvan tradicionalnog centra moći SAD–EU–Kina.
18.11.2023
Sporazumom u Nairobiju želi se stati na kraj plastičnom zagađenju
Sporazum država članica UN-a svijet bi trebao obvezati na smanjenje plastičnog otpada.
13.11.2023
Eksplozija greenwashinga u prehrambenoj industriji
Udruga Changing Markets najviše je prekršitelja pronašla u proizvodnji mesnih i mliječnih proizvoda.
25.03.2023
Sankcije za ekološke prekršaje sada uključuju zatvorske kazne, koje variraju ovisno o trajanju, ozbiljnosti i reverzibilnosti štete. Najteži prekršaji, oni koji rezultiraju smrću, mogu rezultirati zatvorskom kaznom do deset godina, dok kvalificirani prekršaji mogu nositi kaznu do osam godina, a ostali prekršaji do pet godina zatvora.
Osim toga, počinitelji su dužni sanirati oštećeni okoliš i nadoknaditi štetu, a mogu biti i novčano kažnjeni. Za poduzeća, ovisno o prirodi prekršaja, kazne mogu dosegnuti do tri posto ili pet posto njihovog godišnjeg prometa na globalnoj razini, odnosno do 24 ili 40 milijuna eura.
Depositphotos
Direktiva također obvezuje države članice da organiziraju specijalizirane obuke za policijske službenike, suce i javne tužitelje te da razviju nacionalne strategije i informacijske kampanje za borbu protiv ekološkog kriminala. Važan element ovog zakonodavstva je i zaštita zviždača koji prijavljuju ekološke prekršaje.
Izvjestitelj Europskog parlamenta, Antonius Manders, naglasio je važnost ovih novih pravila, ističući da one predstavljaju značajan korak u borbi protiv prekograničnog kriminala i da će osigurati da zagađivači budu odgovorni za svoje postupke.
Nova direktiva stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a, a države članice imaju rok od dvije godine da je implementiraju u svoje nacionalno zakonodavstvo. Ovaj zakonodavni potez dolazi u kontekstu rastućeg priznanja da su kaznena djela protiv okoliša četvrta najveća kriminalna aktivnost na svijetu, uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima, predstavljajući značajan izvor prihoda za organizirani kriminal.
Nastavljajući na prethodne napore u zaštiti i obnovi ekosustava unutar Europske unije, Parlament je donio i zakon o obnovi 20 posto kopnenih i morskih područja.
Depositphotos
Naime, države članice su dužne usvojiti nacionalne planove obnove koji detaljno opisuju mjere za postizanje ovih ciljeva. Prioritet će biti područja mreže Natura 2000, koja će, jednom obnovljena, biti zaštićena od daljnjeg narušavanja. Ovaj holistički pristup ne odnosi se samo na prirodne ekosustave, već i na poljoprivredne, gdje će se morati postići napredak u pokazateljima kao što su indeks populacije travnjačkih leptira i poljskih ptica, što ukazuje na sveukupno stanje biološke raznolikosti.
Poljoprivredni sektor, posebno isušena tresetišta, identificiran je kao ključno područje za smanjenje emisija, s obvezom obnove barem 30 posto ovih područja do 2030. godine. Zanimljivo je da se ponovno natapanje ovih područja ostavlja kao dobrovoljna opcija za poljoprivrednike i privatne vlasnike, pokazujući fleksibilnost zakona u poštovanju različitih interesa.
U slučaju iznimnih okolnosti, kao što je znatno smanjenje zemljišta potrebnog za dostatnu proizvodnju hrane, zakon omogućuje "mehanizam hitnog kočenja" kojim se ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu privremeno suspendirati. Ova odredba osigurava ravnotežu između očuvanja okoliša i sigurnosti hrane.
Osim toga, zakon postavlja ciljeve za šumske ekosustave, uključujući sadnju tri milijarde dodatnih stabala, obnovu 25 tisuća kilometara rijeka te zaštitu i proširenje gradskih zelenih površina.
Izjava izvjestitelja Césara Luene odražava optimizam i predanost EU-a u borbi protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša, naglašavajući važnost znanstvenih dokaza i potrebu za globalnom akcijom, s obzirom na to da "nema planeta B".
Nakon formalnog prihvaćanja od strane Vijeća i objave u Službenom listu Europske unije, zakon će stupiti na snagu, označavajući novu eru u europskoj politici okoliša. Ova legislativa ne samo da postavlja temelje za obnovu ekosustava, već i šalje snažnu poruku o važnosti zajedničkog djelovanja za očuvanje planeta za buduće generacije.
.webp){kind=icon}